nedjelja, 7. kolovoza 2016.
Rab i Suha Punta
Evo nas opet na otoku Rabu. Malo u Suhoj Punti, Kamporu, malo u istraživanju Kalifronta.
Prema Hrvatskim mitovima i legendama.
U pradavna vremena mladi pastir Kalifront čuvao je ovce svoga oca koji je živio u slozi i prijateljstvu s Barbatom, gospodarom istočnog dijela otoka Raba. Barbat je, međutim, na svoju i Kalifrontovu nesreću, među pastire pustio svoju tek stasalu kćer Dragu. Kalifront plane ljubavlju prema djevojci. Ispočetka se suzdržavao imajući obzira prema prijatelju Barbatu, ali strast ga je sve više obuzimala i na koncu je popustio ludoj želji. Djevojka se oštro suprostavila, upozoravajući mladića da ju je majka zavjetovala Dijani na čistoću. Upozoravala ga je i na izdaju prijateljstva koje prema njemu gaji njezin otac, ali žudnja je u Kalifronta bila jača.
Videći da su njezine riječi uzaludne, djevojka se dade u bijeg, a Kalifront pojuri za njome. Stigao ju je pred samom spiljom. Draga zavapi za pomoć božici Dijani i ona je pretvori u kameni kip. Uskoro se začuje glas božice Dijane: „Bogovi osuđuju Kalifronta da se ne smiri do sudnjega dana ili dok ne presahne vrelo u spilji. A dotle mora živjeti šumskim životom – hraniti se divljim plodovima i saditi šumu."
I tako, evo, živi tisuće i tisuće godina. Njegova se šuma razvila do golemih razmjera, a on sav zarastao u runo, više nalik na zvijer nego na čovjeka. Kako je šuma više rasla, tako je runo na njemu bivalo sve gušće, dok nazad i sam nije postao nalik na svoju šumu, a šuma nalik na njega. I ta se šuma prozva njegovim imenom. Kako je Kalifront osuđen da nikad ne umre, da ga vrijeme ne shrva, tako je i šuma ostala trajna, bujna i dugovječna, nalik na samog Kalifronta. Osim toga, Kalifront je bio osuđen da dva puta dnevno obiđe kamenu djevojku i da joj svaki puta podari svježe cvijeće.
Ovaj put više me zanimala šuma, nego more. Daleko od toga da i plaže nisu prelijepe. No koliko god dolaziš na ovaj otok, uvijek možeš otkrit nešto novo. Ovo je tek jedna livada u šumi. Ova šuma pruža hlad za šetanje i bicikliranje. I u ovoj šumi postoji Premužićeva staza poput one na Velebitu.
Za istraživanje najbolje imati bicikl, jer je poluotok zatvoren za promet autom. Ipak potrebno je više dana da bi se više toga vidjelo. I opet ostaje prostora za nova istraživanja.
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)



Nema komentara:
Objavi komentar