Evo i mene konačno na jednom putovanju. Kao prvo u Dubrovnik sam odputovala avionom. A provozat se avionom također treba u životu isprobat. Činjenica je da je meni to dugo trebalo, no sve je bilo super i nisam stigla ni prelistat časopis do kraja, već smo sletili. Nisam puno promatrala oblake, samo malo.
U Dubrovniku nas je dočekala kiša, oblaci, zima i nije po vremenu izgledalo da sam na dalekom jugu.
To nas nije nimalo pokolebalo da prođemo sve i da svaki dan uživamo u sladoledu kao da je ljeto.
Tako smo obišli zidine, ulice starog grada, muzeje... Valjda svakih pola sata sleti po neki avion jer je turista bilo puno, uglavnom stranih. Imali smo sreću biti smješteni blizu Straduna, pa kad bi se umorili, malo na odmor, a onda opet u istraživanje.
Možda nekad malo smeta sva ta gužva, koja je ljeti puno veća. Meni je bila prilika na četiri dana, pa mi ništa nije smetalo. Ostat će mi u pamćenju ulice, stabla narandži i jedna strelicija.
Jedan je dan bila prilika otići na otok Lokrum na kojem se nalazi botanički vrt, malo mrtvo more, ostaci samostana, tvrđave, uređene stazice i puno paunova. Taj je jedini dan bilo sunce, pa smo se uz more malo sunčali. U botaničkom vrtu je veliki broj sukulenata i palmi, biljaka iz cijelog svijeta, stari eukaliptusi iz Australije...
Vrijeme je jako brzo prošlo i trebalo se autom punih 12 sati putovanja
vratit natrag. Na povratku svratili smo i u Trsteno. Također još jedan botanički vrt. U ovakvim vrtovima provela bih ja čitave dane, no moralo se krenut dalje. Nadam se da će biti još prilike da ih detaljnije obiđem
jer svaka ta biljka koja je tu stigla ima neku svoju priču.
Nema komentara:
Objavi komentar